Home Edicija Katapult
Edicija Katapult
Velika većina perspektivnih mladih autorica i autora u nemogućnosti je objaviti svoja prva djela, steći relevantne spoznaje o procesu izdavaštva, dobiti konstruktivnu kritiku ili stručno vodstvo i mentorstvo u procesu pisanja. Institucije i udruge koje bi se trebale baviti tim segmentom društvenog djelovanja nedovoljno potiču aktivnosti nužne da bi se takva nepogodna društvena situacija promijenila. U međuvremenu, nemali broj potencijalno kvalitetnih mladih pisaca i spisateljica odustaje od kreativne djelatnosti. Stoga smo pokrenuli ediciju kojom želimo doprinijeti razvoju hrvatskog izdavaštva te educirati mlade ljude koji će, neizbježno, postati aktivni graditelji buduće hrvatske književnosti i izdavaštva u cijelosti.

U simboličkom značenju, Edicija katapultira mlade autore i autorice na književnu scenu i logistički im pomaže u afirmaciji i motivaciji za daljnjim stvaranjem. Suradnici koji kreiraju Ediciju su prvenstveno mladi ljudi koji se žele kreativno izraziti barem u jednoj od disciplina koje obuhvaća publicistika, premda su dobrodošli svi koji pokažu zanimanje i sklonosti ka ciljevima Edicije.

Opći ciljevi programa, koji Udruga provodi od 2006. godine, su podići razinu osviještenosti mladih ljudi o vrijednosti kreativnog rada općenito, doprinijeti razvoju književnosti, implementirati knjigu u modernim medijima prvenstveno kroz sadržaj i proces stvaranja.

Specifični ciljevi su objavljivati autorska djela mladih neafirmiranih autora i autorica, pružiti logističku i edukacijsku potporu zainteresiranim motiviranim mladim ljudima koji žele razvijati talente primjenjive u kreativnom pisanju, lekturi, grafičkom dizajnu, web dizajnu, uredništvu, grafičkoj pripremi, crtanju stripova, marketingu i sl , ali i razvijati odgovornost autora prema knjizi kao proizvodu svojeg i tuđeg kreativnog rada te omogućiti kreativno učenje kroz proces međusobnog i zajedničkog djelovanja te suradnje.

Ediciju Katapult pokrenuli smo na inicijativu i uz suradnju s riječkim izdavačem ZIGO, a u međuvremenu suradnju proširili i na izdavačku kuću Studio TiM iz Rijeke. Posebnosti Edicije su: objavljivanje isključivo mladih autorica i autora (18 - 35 godina), objavljanje prvijenaca, neprofitabilnost te autorska licenca Creative Commons pod kojom izlazi sav materijal Katapulta. Program je prije svega edukativan jer se kroz proces tekstualne pripreme za tisak (uređivanja knjige, lektoriranja), grafičke pripreme (prijelom, izrada naslovnice), organiziranja i vođenja književnih večeri te kreiranja Internet sadržaja, mladi ljudi transparentno upoznaju sa segmentima izdavaštva.

Mlade autorice i autori koji žele objavili knjigu u ediciji Katapult moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
- moraju imati između 18 i 35 godina starosti
- knjiga mora biti pisana na hrvatskom jeziku
- ne smiju imati objavljenu knjigu
- rukopis mora biti prozan (roman ili zbirka kratkih priča) i imati između 120 i 200 kartica teksta

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja ili želite objaviti knjigu u Ediciji Katapult, a udovoljavate gore navedenim kriterijima, pozivamo vas da se javite na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Osim tiskanih knjiga, u 2013. godini krenuli smo s izradom baze digitalnih knjiga iz Edicije, a više o tome možete saznati ovdje.

Provedbu programa Edicija Katapult financijski podržavaju Odjel za kulturu Grada Rijeke  i Zaklada Kultura nova.

 

Knjige objavljene u Ediciji:

21. Ivana Kovačić: Parabajka, ZIGO 2013.

Snaga i važnost ovog romana proizlaze iz fragmentiranosti osobne priče koja nas suočava s vlastitim fragmentima. Ovakav oblik proze, koji u trenucima graniči s poetiziranjem realnosti, nesvjesno nas navodi na proučavanje vlastitih života sličnim tehnikama. Bilo da se radi o potrazi za kauzalnošću, fiksaciji suvenirima prošlosti ili jednostavno provlačenjem onoga što je bilo kroz filter vedrih boja, ponekad je potrebno upoznati tuđu priču kako bismo shvatili vlastitu. Zapravo je potpuno neupitno da je Ivana jedan od najljepših literarnih glasova mlade, „neafirmirane“ kako često volimo reći, književne scene, koji tek trebate “čuti” kroz Parabajku. Njena poetika izraza i misli jedna je od snažnijih koje ćete naći u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Ivana Kovačić rođena je 1979. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu pohađala je na otoku Hvaru, a u Zagrebu studirala hrvatski i ruski jezik na Filozofskom fakultetu. Bavi se različitim povremenim poslovima, prevođenjem, pisanjem, čitanjem i sudjelovanjem u umjetničko-aktivističkim projektima. Živi u Zagrebu i kupuje na Trešnjevačkom placu.

 

20. Luka Murina: Dnevnik jednog političara, Studio TiM 2013.

Luka, kao pisac, progovara umjesto običnog građanina koji šutke sve promatra dok se u politici povlače konci bez reda i pameti. Kroz fiktivni lik Zlatka Dvorovića, nedostojne suvremene verzije fićfirića koji se “uhljebio” u kožnoj fotelji, bez ikakvih predispozicija čovjeka od politike ili čovjeka uopće, Luka gradi satiričnu verziju hrvatske stvarnosti i preispituje granice “fleksibilnosti” morala. Suprotstavljajući liku Zlatka neimenovanoga glavnog lika, čovjeka  “iz naroda”,  “radnika” s razvijenim osjećajem za pravdu, autor preslikava ravnotežu stvarnog svijeta, istovremeno naglašavajući izazove ljudskoj humanosti i sustavu vrijednosti.

Luka Murina, rođen 17.03.1983. u Rijeci, diplomirao je brodsku elektrotehniku, a pisanjem se počeo baviti prije desetak godina, u početku za potrebe punk benda u kojem je svirao. Kratki tekstovI sabrani pod imenom "Ovo nije kvalitetno štivo" te distopijska novela "Početak" nisu objavljeni, ali su mu, kako kaže, bili dobra škola u promijeni i pojednostavljivanju pristupa pisanju te je uz savjete i vodstvo Katapulta "Dnevnik jednog političara" napokon dobio konačnu formu.

 

19. Morana Žunec: Učenica, Studio TiM 2012.              

 

"Učenica", Izabel Bruni sposobna je uvući se pod svačiju kožu, a dok bira svoje bitke, ne primjećuje kako je ona poprište i uzrok razorne bitke koja će se razvući na nekoliko desetljeća. Gledana kroz oči stanovitog autora, Sergea, Izabel postaje delikatni cvijet vrijedan pčelinog leta. Autorica u ovom, kako ga je javnost prozvala, "nabokovskom romanu" problematizira muško-ženske odnose koristeći se muškim glasom koji vodi radnju dajući muškom duhu pravi make-over. Osim međugeneracijske razlike između protagonista Sergea i Izabel, kroz 137 stranica, čitatelj ima priliku promatrati i klasne odnose, poigravanje poviješću, muško-muška prijateljstva i spletkarenja pokrenuta žudnjom.

Morana Žunec dolazi iz Zagreba. Rođena je u svibnju 1985. godine, iako tvrdi da je više zimski tip. Pisanjem se ozbiljnije bavi od 16. godine. Studentica je studija komunikologije s velikom strašću usmjerenom prema čitanju i pisanju o životu.

 

18. Ilija Barišić: Sitne podvale, Zigo 2012.

Riječ je o zbirci kratkih priča koje se sve redom bave “podvalama” koje nam sprema život, skrivajući ih u naoko bezopasnim svakodnevnim banalijama. Ovdje govorimo o običnom odlasku na WC ili vožnji tramvajem, što u prijevodu znači da više nigdje nismo sigurni. Ili je to upravo razlog zbog kojeg se osjećamo živima?

Ilija je rođen u Zagrebu, gdje je i proveo veći dio svog života, završio studij kroatistike i povijesti, zaposlio se kao profesor hrvatskoga u III. gimnaziji. Nekoliko pričica objavio po novinama, nekoliko stručnih članaka po časopisima. Pod kulinarskim pseudonimom Art Vandelay u podlistku Zareza predstavio svoje književne recepte u ‘Kuharici modernog pisanja’, a sada se predstavlja prvim ukoričenim uratkom.

 

 17. Igor Beleš: Svitanje na zapadu, Zigo 2012.           

 

"Svitanje na zapadu" zabavan je roman o posljednjim prilikama, zapravo svemu posljednjem, u životima pripadnika treće životne dobi i njihovim, neočekivano neobičnim, hirovitim svakodnevicama koje provode u staračkim domovima u Irskoj, gdje su osim s uobičajenim fiziološkim preprekama suočeni i s vjerskim podjelama. Kroz zakašnjelo emocionalno i duhovno sazrijevanje ostarjelog Charlesa, učimo da starost služi ispravljanju životnih pogrešaka i ostavlja upravo onoliko vremena koliko je potrebno da osobne povijesti ispišemo iz početka.

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Borovu naselju, od kuda zbog ratnih prilika prisilno migrira prvo u Švicarsku pa natrag u Hrvatsku gdje završava osnovno i srednje školovanje. Po struci je hotelijersko-turistički tehničar, ali je u životu radio sve osim toga.  Pohađao je tečajeve kreativnog pisanja i opće komunikacije te novinarstva. Kraće vrijeme radio je kao glazbeni urednik na radiju, a piše i recenzije za glazbeni portal Muzika.hr. 

 

16. Danijel Konjarik: Horda, Zigo 2011.                                                    

U ovoj zbirci kratkih priča, autor s jedne strane razbuđuje duhove glazbene prošlosti, postavlja pitanja etičke i etničke prirode, dok već s druge, likove stavlja u njima neprihvatljive kontekste, tjerajući ih na autodestrukciju ili, pak, na mirenje i prihvaćanje istih. Dok se ponekad suptilno unosi u tekst, često se događaju trenuci u kojima tekst probada britkim dosjetkama.

Danijel Konjarik rođen je u Đakovu, 24. travnja 1979. Završio škole u Đakovu, fakultet u Zagrebu. Počeo objavljivati na caffeine.blog.hr. Prva priča "Horda" izašla mu je u izdanju blog-mreže bestseler.hr, i zvala se "Da sam Šejn". "Mornareva Priča" izašla je u Zarezu, "Ljubav u Shopping Centru One" u časopisu RE.

 

15. Daniel Radočaj: Velika smeđa fleka, Zigo 2011.      

Radočaj se osvrće na odnos s bližnjima i ne manjka mu ironije. Priča nam priču blisko, intimno, povjerljivo i otkriva pozadinu života koju svi dijelimo. Šarmantno nas uvodi u zakulisni i pomalo smiješni svijet ljudskih odnosa koji su mu poslužili kao inspiracija. Iako se dio priča može svesti na zajednički nazivnik "sex, drugs and r'n'r", priča nam on puno i o ljubavi ili barem pokušaju imitiranja iste do trenutka kada "leptirići" postanu samo preparirana tijela u nečijoj kolekciji.

Daniel Radočaj rođen je 07. ožujka 1979. u Puli, gdje i danas živi. Svojim aforizmima, poezijom, i kratkim pričama, zastupljen je u četrdesetak književno kulturoloških tiskovina s područja bivše Jugoslavije, te izvan nje, u prijevodu na engleski, makedonski i poljski. Uvršten je i u zbornik Deset najboljih autora na konkursu ReCreativa – Banjaluka. Na natječaju zbornika Ekran priče 02 (Zagreb), među 1318 prijavljenih priča, od strane stručnog žirija, nagrađen je trećim mjestom, a drugim za priču portala www.panonius.com na temu «panonski šund» s 35 unaprijed zadanih riječi.

 

14. Marko Marciuš: Pročitaj me, Zigo 2011. 

              

Konceptualna zbirka priča Marka Marciuša pravi je književni labirint za prave sladokusce. Priče povezuje lik Olaf Tryggvasson koji u jednom trenutku svojeg postojanja postaje svjestan da je imaginarna osoba. Kroz osobno putovanje, on susreće znamenite likove kao što su Ahmed Faiz (pakistanski pjesnik), Angelo Beolko (renesansni kazališni glumac i dramski pisac), Émile Coué (francuski psiholog) i uči zakonitosti svijeta u kojem živi, koji su ni manje ni više književni postupci. Savladavajući književnu teoriju, Olaf dolazi na ideju da pobjedi pisca i zavlada knjigom, u ovom slučaju, svojim životom. Sve to uz istančan osjećaj za humor.

Marko Marciuš rođen je 1978. u Zagrebu. Objavljivao u Vijencu (2004.), časopisu Treći trg (2005.), reviji kratkih priča Urbani vračevi (2005.), zbirci priča mladih autora Pet autora traži naslov (2006.), u zborniku Najbolje hrvatske priče – 2006. po izboru Miljenka Jergovića (2007.), Zarezu (2007.) te u književnom časopisu za znanstvenu fantastiku Ubiq (2010). Ovo mu je prva samostalna knjiga, a sam kaže da je morao pročitati stotinu drugih kako bi mogao napisati ovu jednu. 

 

13. Amir Alagić, Pod istim nebom, Zigo 2010.              

Alagić je mladi pisac sa starom dušom. S jasnim osjećajem za vrijeme, prošlo i sadašnje – s preciznim okom za razlike – i ono u prolaznosti koje ostavlja ružan trag na tijelu, ali dušu čini mudrijom, autor nam lakoćom "servira" unutarnja previranja svojih likova uhvaćenih u sukob okolnosti i čini ih ranjivima, time nama bliskima. Ovo je i zbirka priča o progonstvu, onom potaknutom ratom i onom provociranom nemirom, koje neke tjera da se mire s prošlošću i okreću prema onom što doći mora ili pak pakosti onima koji utočište traže u prašnjavim šupama, lutkama iz djetinjstva i slikama koje s godinama blijede pa se čovjek pita je li se sve to uistinu dogodilo ili je to opet igra onog nečeg što se zove život.

Amir Alagić, rođen je 1977. godine u Banjaluci. Priče i pjesme objavljivao po brojnim časopisima i književnim kompilacijama. Diplomirao na Filozofskom fakultetu. Živi u Puli. Ne voli biografije. 

 

12. Mario Surjak: Liliputanci u zoološkom vrtu, Zigo 2010.

Ovo su priče o tebi i meni jer, zapravo, svi mi imamo iste želje. Razlikuju se samo načini na koje želimo željeti i želimo ostvariti iste. Kroz niz takvih pokušaja, otkrivamo Surjaka kao duhovitog i pronicljivog autora koji otkriva da takvi postupci, koliko god apsurdni bili, jesu značajni negdje i nekome pa zato trebaju biti zabilježeni.

Mario Surjak rođen je 1977. godine u Varaždinu. Živi i stvara u Ivancu. Završio je srednju ekonomsku školu, no nikada se nije bavio ekonomijom, već se nekoliko godina bavio novinarstvom u tiskanim i internet medijima. Također je i fotografirao za te iste medije. Radio je sezonske poslove poput branja grožđa na plantažama u Sloveniji i kao radnik na arheološkim istraživanjima. Objavljivao je ponešto proze i poezije u zbornicima, časopisima i novinama. Zbirka priča "Liliputanci u zoološkom vrtu" mu je prva objavljena knjiga, a u vlastitoj arhivi ima još nekoliko gotovih rukopisa spremnih za objavljivanje.

 

11. Josip Potnar: Mrtva puhala žive vječno, Zigo 2009.               

Ova knjiga suvremena je satira modernog društva zatrovanog dosljednom implementacijom kapitalističkih vrijednosti, prikazana kroz kaleidoskop svakodnevnog života igranog na pozornici. Jedinstvenog ovog prikaza proizlazi upravo iz njegove forme koja spaja elemente klasičnog romana i dramskog teksta - kazališne predstave u kojoj se gubi iluzorna razlikovnost između likova i glumaca, glumaca i publike, te likova i publike koja nije ništa drugo doli projekcije života koji se odvija na sceni. Svatko od njih postavljen u situacije svojeg svakodnevnog življenja kojima se autor podsmjehuje parodirajući njihove važnosti, dovodeći ih do apsurda u pokušaju da ukaže na njihovu moralnu bezvrijednost.

Josip Potnar rođen je 1990. godine, u Bjelovaru. Iako je oduvijek pokazivao zanimanje za kreativno stvaralaštvo, kao daljnji stupanj obrazovanja odabrao je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. U pisanju mu pomažu česti izleti u razna područja, kao što je sportski ples u kojem je tijekom nekoliko mjeseci proučavanja i treniranja pokupio samo prva mjesta. Uz navedeno i nenavedeno, ponekad surađuje ili pomaže lokalnim teatrima oko predstava, najčešće humanitarnog karaktera.  

 

10. Luka Rukavina: Bludilište, Zigo 2008.                                 

                                            

"Bludilište" je izvrstan primjer živog i svježeg stvaralaštva mlade generacije hrvatskih pisaca koje odiše univerzalnim duhom svoga doba, ali isto tako obiluje osobnim motivima te izvornim prosudbama o modernom društvu i položaju mladog čovjeka unutar njega. To je zbirka drama i scenarija, kroz koje se Luka poigrava i preispituje fenomene moderne kulture kao što su film, televizija, reklama i glazba kroz prizmu mladog čovjeka. Jezikom iskusnog pisca, prikazuje najrazličitije oblike novovjekovnog otuđenja, bilo kroz ravnodušnost mladog čovjeka i njegovu istovremenu aktivnu ulogu u sveopćem zastranjenu društva, bilo kroz raspad onih nekoć bitnih kohezivnih sila koje nas zaustavljaju pred vlastitim egoizmom i omogućuju nam zdrav emocionalni život unutar zajednice koja se naziva obitelj.

Luka Rukavina je rođen 1981. u Zagrebu gdje je i diplomirao dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Kao dramaturg je radio na studentskim i profesionalnim predstavama u Teatru ITD, a kao scenarist na različitim tv formatima (soap, reality, sitcom). Surađivao je na nagrađivanom low-budget trash filmu "Dogma #13", te režirao dvije reklame i videospot za grupu Kimiko. Napisao je scenarij i režirao kratki igrani film "U tišini" koji je obišao razne festivale u Hrvatskoj (Motovun i Zagreb) i svijetu (Seattle International Film Festival). Radio je na Radiju 101 te pisao filmske recenzije za SL Revolt i Total Film. 2007. je postao član mladog žirija ZAGREBDOX-a. Te iste godine nastavlja svoje obrazovanje iz filmske režije na FAMU u Pragu.

 

9. Iva Pejković: Mačka u čizmama, Zigo 2007.               

Kroz ovu svojevrsnu parodiju na chick-lit, autorica duhovito kritizira društvene fenomene, stereotipe te popularnu kulturu kako bi ispričala priču o djevojci koja na svoj način mijenja imprinte u suvremenoj svijesti koja na ljepotu, ženstvenost, ljubav, ali i sve ostalo gleda tek krmeljivim očima.

Iva Pejković došla je na crno-bijeli svijet 1984. godine u Zadru. Olovke, bojice i flomasteri njene su omiljene igračke. Sustavno uništava čiste površine i papire ilustracijama i kraćom prozom. Nemilosrdno povećava kratkovidnost noćnim čitanjem. Studira na Odjelu za izobrazbu učitelja Sveučilišta u Zadru.
 

8. Ima boljih stvari od suhe odjeće - zbirka pjesama, Zigo 2007.

                                             

Ova zbrika pjesama - mali inventar suvremenog ženskog stiha - poruka je mladosti, neopterečenosti i činjeničnog stanja da "suha odjeća" kao simbol sigurnosti i predvidljivosti nikako ne predstavlja uzbudljivu stranu života, onu po kojoj poeta mora hodati kako bi bio poeta, koja omogućuje ovim pjesnikinjama da, kao i vojske ratnika "radosti, bola i čuda s daškom rječnika" prije njih, "zavrte svijet" i "zavrte sebe" u potrazi za svijetom i za sobom.

autorice stihova: Marija Crnjac, Andrea Cvečić, Petra Čargonja, Iris Ćiković, Željka Horvat Zhe, Lana Predojević, Jelena J-Zlo Tondini, Matija Vukušić.

 

7. Dijana Merdanović: Zelene doline ludosti, Zigo 2007.

             

Zašto zelene doline ludosti? S jalovih visina uma spuštamo se na razinu dječjeg, iskrenog, iskonskog na zelene doline ludosti. Kao što se mladunci životinja pripremaju za lov, tako se i ljudi interakcijom s drugima uvježbavaju za život. Uspješan je onaj tko se jednog dana mirne duše i hladne glave može okrenuti iza sebe i reći: "Da, sve sam to ja!" Autorica za knjigu kaže kako ju možemo čitati kao rezultat uspješne psihoterapije iz koje pacijent izlazi preporeođen, osolobođen tereta prošlosti.

Dijana Merdanović rođena je u Zagrebu. Nakon završene IV jezične gimnazije upisuje dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Diplomirala je 2005. godine s dugometražnim scenarijem kod mentora Gorana Tribusona. Tijekom studija pisala je filmske scenarije, TV drame, radio drame, teorijske i dramske tekstove. Radila je u marketingu kao copywriter, pisala scenarije za jednu sapunicu, humorističnu seriju i dokumentarni serijal.

 

6. Marin Tomić: Cyber joint + seks i nasilje, Zigo 2006.   

Knjiga se sastoji od romana „Cyber Joint“ i zbirke priča „Seks & nasilje“. Roman namjerno ima divlju i nepredvidljivu formu, bez previše dijaloga, nepotrebnih opisa i ostalih digresija upravo zato da ne izgubi bit: kritiku konzumentskog društva, pitanje Apsoluta, različitih dimenzija postojanja, slobode volje. Zbirka priča Seks & nasilje je potraga za smislom života kroz sulude, nepredvidljive, duhovite i groteskne priče pune vulgarizama, pretjerivanja, snošaja, nasilnih i banalnih smrti, heavy metal glazbe i – filozofije. Iako ovakva "začudna" kombinacija motiva i agresivan stil pisanja može površne čitatelje odbiti od teksta ili čak sablazniti i isprovocirati, pažljiv i širokouman čitatelj naći će nemalo zadovoljstvo u ovoj "iščašenoj" zbirci nadasve zabavnih (i poučnih) kratkih proznih formi.

Marin Tomić rođen je 1976. g u Rijeci. Diplomirani je profesor filozofije i povijesti. Pisao je i uredio dva broja lista za kulturu Val, gdje je pratio Ri-rock, demo scenu i imao filozofsku političku kolumnu "Uzroci zločina". Također piše na internet stranici Ri-rocka i na svom blogu whiskybar.blog.hr. Radio kao novinar na Radio Svidu. Objavljivao je prozu u Književnoj Rijeci i ugaslom studentskom listu The List. S bendom Ventil inc. ima dva izdana albuma za nezavisnu diskografsku kuću Slušaj najglasnije, s bendom OŠ SuludIII ima jedan izdan album za istu diskografsku kuću, dok je s Avlijanerima 1997.godine osvojio prvo mjesto na Art and music festivalu.

 

5. Yves-Alexandre Tripković: Hermesov poučak, Zigo 2006.        

"Autorov igralački/ludički žar osjeća se na svakoj stranici knjige, osobito u poigravanju stereotipima i uvriježenim mišljenjima. Pod udarom suvremene elektronike, koja je stvorila i svoj tip pošte (sveprisutni e-mail), staro pismo pomalo izumire, i to ne samo kao literarna forma. Tripković ga na stranicama svoje knjige ponovno afirmira i koristi sve njegove artističke potencijale. Jezična osviještenost, igre riječima, mnoštvo referenci na aktualnu zbilju, duhoviti sklopovi i kombinacije, stilska izbrušenost sve to čini ovo štivo iznimno zanimljivim." Prof. dr. Krešimir Nemec. Za istu godinu, roman biva nagrađen nagradom Slavić koju za najbolji prvijenac dodijeljuje Društvo hrvatskih književnika.

Yves–Alexandre Tripković (1977.) je mladi hrvatski – ili hrvatsko–francuski književnik i kolumnist koji živi u Parizu. Od djetinjstva do mature živio je u Zagrebu i na relaciji između Zagreba, Pariza i Tokija. Piše na hrvatskom i francuskom, već godinama objavljujući kolumne i kritike u francuskoj periodici i tamošnjim kulturnim portalima.

 

4. Nikola Tutek: Zlatna pirana, Zigo, 2006.

"Zlatna pirana" se dotiče mnogih osobina čovjeka i društva od kojih su najočitije prikazani pojmovi dobroga, straha i mržnje. Ti su pojmovi u priči mnogostruko isprepleteni i zapravo se ne mogu jedan od drugoga odvojiti. Zlatna pirana nije posve mračna vizija čovječanstva ona nudi optimizam u vidu snage čovjeka da se neprestano mijenja i prilagođava, pa makar i uzaludno. Čovjekovu moć da u potpunom otuđenju suvremenog društva ipak pokuša pronaći sebe, da se odriče, bori sa svojim demonima, i na kraju, da voli. 

Nikola Tutek rođen je u Karlovcu 1978. Godine. Diplomirao je 2003. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost i engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Rijeci. Neko vrijeme živio i radio u Szombathelyju, Budimpešti i Kalinjingradu. Kratke priče objavljene su mu u hrvatskim i mađarskim časopisima, a uz „Piranu“ objavljena i druga zbirka „Ljudi koje sam izmislio“ (2009). Pričom „DʼAnnunzijev stakleni stol“ uvršten je u antologiju „Rijeka u priči“ (2009). Njegov kratki dramski predložak „Moriczov trg“ (preveden na engleski, mađarski i francuski) pobijedio je 2006. godine na natjecanju Teatra. hr, a sljedeće je godine postavljen na pozornicu Embassy Theatre u Londonu predstavljajući hrvatsko dramsko stvaralaštvo mlađe generacije  u okviru Accidental festivala (projekt nEEd Circuit). U pripremi je francuski prijevod kratkih drama koje će pod nazivom Le theatre volant de Nikola Tutek  objelodaniti izdavačka kuća Theathroom Noctabundi iz Pariza. Osim u pisanju dramskih predložaka, uspješno se okušao i u glumi.  


3. Marko Tokić: Kvadratni alfabet, Zigo 2005.               

„Kvadratni alfabet“ je priča o ljudskoj utvari koja naizmjeničnošću svojih polova nekad biva više Ijudskijom, a nekad više utvarom. Ovaj Kafkin potomak, stanoviti X, glavni lik romana, istovremeno pulsira između stvarnoga i nestvarnoga. Kao nosilac radnje, X je smješten u simetričnu, parnu kompoziciju romana sastavljenu od četiri dijela koji simboliziraju četiri godišnja doba. Čitati ovaj roman znači osvještavati početak, razvoj i kraj istovremeno, a uz to pratiti kompoziciju, jezik, stil i sadržajnu nakanu. Tek u tom slučaju zahvaćamo cjelinu i pristupamo kraju romana koji zahtijeva definiciju razdora ljudskosti i utvare. Ono što utvara priziva kao nužno, ne bismo li u tomu uspjeli, jest napuštanje prolaznoga i ulazak u predarhaičnost Tišine.

Marko Tokić rođen je 1977. godine u Zagrebu. Smatra da umjetnost treba govoriti sama za sebe pa je stoga umjetnik „potpuno nevažna figura unutar sagledavanja umjetničkog djela“.    

 

2. Goran Dević: Snuff film, Zigo 2005.

“Knjiga je sastavljena od niske zapisa koji bi samostalno mogli nositi formalne ili žanrovske odrednice eseja, dnevnika, komentara, ispovijesti, autobiografskih zapisa, kronike. U tom nizu tekstova zajedničkih ili sličnih tematskih odrednica (ali o njima kasnije) nema klasičnih likova ni klasične fabule, no ipak zamjećujemo stanovitu gradaciju, napredovanje, sazrijevanje, a ti se procesi odvijaju u osobnosti pripovjedača. Na kraju čitanja možemo zaključiti da to doista jest roman, da mu je glavni lik sam pripovjedač, a da je njegova tema socijalno sazrijevanje pripovjedača kroz razvijanje i kritičko preispitivanje vlastitih opažanja i stavova o stanovitim društvenim procesima u vlastitoj životnoj mikrosredini, ali u korelaciji s globalnim pojavama, bilo na nacionalnoj/državnoj, bilo na doista svjetskoj razini. Pripovjedačeva preokupacija u cijelom "Snuff filmu" je nasilje i percepcija nasilja kao čimbenika lokalne i globalne civilizacijske svijesti, poglavito u sferi kulture i kulturnog stvaralaštva, popularne kulture, i kroz odjeke tema iz crne kronike u kolektivnoj, pogotovo urbanoj svijesti.” Davor Šišović

Goran Dević rođen je 1974. U Rijeci. Unatoč formalnom obrazovanju, smatra kako je pravo obrazovanje ipak stekao u alternativnom klubu Palach u kojem je doživio revoluciju misli i odbacio sve dogme. Ljubitelj stripa, anarhizma, ruske književnosti i nadrealizma. “Andaluzijski pas” mu je preokrenuo život. Osim Bunuela, voli i Lyncha, Kubricka, Langa...

 

 1. A. Kapidžić/E. Krivac/M. Novković: Smeće, Zigo 2005.

„U vremenima potpune apatije, potkraj prošlog tisućljeća, trojica studenata Kroatistike iskočili su iz sveopćeg sivila neuobičajenom kreativno-književnom suradnjom. Ne mareći mnogo za 'stroge' uzuse horvatskoga pravopisanja, opčinili su nas inovativnošću pisane riječi, psovkom, frustracijom zbog opće bespomoćnosti... Iako napori glavnih likova da nešto pokrenu završavaju relativnim neuspjehom uvjetovanim razdobljem i prostorom u kojem djeluju, ipak tekstom dominira neugasiva nada, vjera da ukočenost vremena i društva, struktura i mentaliteta ne može vječno trajati.“ Uglješa Ćumurić

Nekoć mladi i zgodni, aktivni i kreativni u studentskim i književnim časopisima kao što su „Off Skroz“, „Kacot“, „Iže“, „Rival“, „Aleph“... Danas već veterani u književnim vodama, s dugačkim bibliografijama.  

 

 

 

Sve knjige u tiskanom izdanju mogu na vašu adresu stići direktno od izdavača ZIGO i Studio TiM.